Pulski parkovi, kao i ostale ozelenjene površine grada, obiluju biljnim vrstama, a u pulskim parkovnim površinama danas ih je prisutno više od stotinu. Neke od njih zasađene su još krajem 19. i početkom 20. stoljeća tijekom vladavine Austro-Ugarske, a zatim i Italije.
Od početka parkovnog oblikovanja pa do današnjih dana u pulskim parkovima bilo je zasađeno više od 200 vrsta: najviše u vrijeme Austro-Ugarske (99) dok su za talijanske vladavine zasađene svega 44 vrste. Neke od njih davno su iščezle, a pojedine su se pokazale vrlo zahvalnima te se i danas sade.
Parkovne površine čine samo mali dio bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa Pule stečenog tijekom 3.000 godina njenog postojanja te predstavljaju nezamjenjiv ures i vrijednu kolekciju biljnih vrsta staru gotovo 150 godina. Zahvaljujući blagom podneblju i manje-više uspješnom izboru vrsta, mnoge su se od njih, iako egzote ili alohtone, uspjele održati na životu do danas pa se u novoj postojbini ponašaju kao neofiti (cvjetaju, fruktificiraju i razmnožavaju se bez čovjekove pomoći).
Posljednjih nekoliko godina ponovo se uvodi stara topijarna tehnika oblikovanja u parkovima koji su i ranije bili uređivani na isti način. Tako se pulskim parkovima polako vraća prepoznatljiv izgled.
Visualia Festival 
