Najpoznatiji i najznačajniji spomenik, građevina od koje započinje i završava svaki obilazak grada — puljska Arena — građevina u kojoj su se priređivale borbe gladijatora. Građena je u I stoljeću, u vrijeme vladavine cara Vespazijana, istovremeno s najvećom i najpoznatijom građevinom te vrste — Koloseumom u Rimu.
Eliptičnog je oblika, s glavnom osi dužine 130 metara i kraćom osi 100 metara. U sredini je ravni prostor — borilište, a gledatelji su sjedili na kamenim stepenicama ili stajali u galeriji. Smatra se da je Arena mogla primiti 20.000 gledatelja. Građena je od domaćeg vapnenca. U srednjem vijeku Arena je korištena za viteške turnire i sajmove.
Danas se koristi za ljetne priredbe — Filmski festival, Operna sezona, Konjički festival, koncerti… kada može primiti oko 5000 gledatelja.
U toku ljeta u Areni se svaki tjedan održavaju i gladijatorske borbe u okviru antičkog povijesno-zabavnog spektakla ‘Spectacvla Antiqva’.
U podzemnoj prostoriji, koja je ranije služila gladijatorima, danas je postavljena stalna izložba ‘Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici’, obogaćena rekonstrukcijama mašina za proizvodnju ulja i vina (mlinovi, tijeskovi, posude za taloženje), te amforama koje su služile kao ambalaža za prijevoz ulja i vina.
Arena je smještena van gradskih zidina stare Pule zbog svoje veličine i zemljopisne pogodnosti, a do samog grada vodi nas cesta utemeljena u doba Vespazijana po kojem je i dobila ime — Via Flavia, a koja i danas predstavlja jednu od glavnih gradskih prometnica.