Zavr\u0161etkom Prvog svjetskog rata uslijedile su velike promjene na Brijunima. Iako je oto\u010dje ostalo u vlasni\u0161tvu obitelji Kupelwieser, Rapalskim ugovorom, 1920. godine, Brijuni dolaze pod talijansku vlast. Obiteljsko ljetovali\u0161te i lje\u010dili\u0161te, koje su do tada posje\u0107ivali ve\u0107inom gosti iz Austro-Ugarske radi oporavka, postalo je otok mladosti, sporta i zabave. Karl Kupelwieser, stariji sin vlasnika Brijuna, naslijedio je poslove vo\u0111enja cijelog pogona, a sve je nade u oporavak brijunskog gospodarstva polagao u takav oblik turisti\u010dke ponude. Investicije je usmjerio u razvoj sportskih aktivnosti, pa je u namjeri da privu\u010de novu klijentelu, ve\u0107 ranih 1920-ih zapo\u010deo s ure\u0111ivanjem golf igrali\u0161ta. Prema mi\u0161ljenju dr. Lenza ‘zdrav i aristokratski’ sport bio je vrlo dobro prihva\u0107en. Igrali\u0161te je ure\u0111eno na izuzetno atraktivnom terenu, na kojem je bilo mogu\u0107e igrati cijele godine \u2013 umjesto travnatih greenova izvedeni su pje\u0161\u010dani. Brijuni su tako postali popularni me\u0111u Britancima i Amerikancima, pa je novi vlasnik otvorio ured u Londonu, dok je stalno mjesto okupljanja brijunskih golfera u Americi bilo u njujor\u0161kom hotelu St. Mortiz.<\/p>\n
Brijunsko golf igrali\u0161te bilo je dovr\u0161eno ve\u0107 krajem 1922. godine. Prvi turnir odr\u017ean je 21. o\u017eujka 1923. godine, o \u010demu svjedo\u010di tada\u0161nji pulski dnevni list. Za teren se tvrdilo da je jedan od najve\u0107ih u Europi. Prema novim saznanjima pretpostavlja se da je brijunsko igrali\u0161te prvi golf resort u svijetu. Tada\u0161nji teren je svakako bio specifi\u010dan, osim klimatski i pozicijski (mediteranska destinacija u ‘Mitteleuropi’), tako je bio specifi\u010dan i po renomeu. Naime, premda se na njemu nisu odr\u017eavala europska prvenstva, i\u0161\u010ditavaju\u0107i novine i \u017eurnale toga doba, stje\u010de se dojam da je teren bio vrlo prepoznatljiv i cijenjen, kako me\u0111u golf prvacima toga doba, tako i me\u0111u uglednicima. Na teren su, osim vrhunskih golfera, rado dolazili i pripadnici europske aristokracije, najcjenjeniji industrijalci i umjetnici. Tada se na brijunskom igrali\u0161tu odigravalo i do 50-ak turnira godi\u0161nje, a sve bi zavr\u0161avalo novogodi\u0161njim balom i sve\u010danom ve\u010derom uz podijele pokala za najbolje igra\u010de.<\/p>\n
Igrali\u0161te je u razdoblju od 1923. do 1939. godine redizajnirano \u010detiri puta. Najve\u0107e promjene samog lay-outa (rasporeda rupa) zamije\u0107ene su u redizajnu iz 1933. godine. Za te, najve\u0107e promjene provedene 1932.\/33., zaslu\u017eni su engleski i ameri\u010dki golf arhitekti Tom Simpson (1877. \u2014 1964.) i Georg C. Thomas (1873. \u2014 1932.). Stoga mo\u017eemo re\u0107i da su upravo te izmjene, pod vodstvom perjanica \u201czlatnog doba\u201d golf arhitekture, najzna\u010dajnije u cijeloj povijesti brijunskog igrali\u0161ta. Prva faza rekonstrukcije starog igrali\u0161ta ostvarila se 1991. godine, kada je grupa studenata Fakulteta za fizi\u010dku kulturu u Zagrebu, zajedno sa stru\u010dnim suradnicima iz Nacionalnog Parka Brijuni, obnovila devet rupa starog igrali\u0161ta. Vo\u0111eni starim nacrtima rekonstruirali su devet rupa. Time je golf vra\u0107en na otok nakon gotovo 50 godina. Od tada pa sve do danas, brijunsko igrali\u0161te privla\u010di sve ve\u0107i broj zaljubljenika u taj sport. Godi\u0161nje se organizira i do 10-ak turnira. Kako se iz godine i godinu registrirao sve ve\u0107i broj stranih i doma\u0107ih golfera, 2007. godine rekonstruiralo se svih 18 rupa zajedno sa golf ku\u0107icom.<\/p>\n