U legendi o Argonautima opisana je potjera za brodom Argo i zlatnim runom. Podanici kralja Kolhide odustali su od dalje potjere nakon \u0161to je poginuo sin njihovog kralja. U strahu da \u0107e, ako se vrate u Kolhidu, biti ka\u017enjeni zbog smrti princa i neuspjele potjere, odlu\u010dili su nastaniti se na mjestu njegove pogibije. Pula je, stoga, kolhi\u0111anskim bjeguncima bila ne samo uto\u010di\u0161te ve\u0107 i mjesto progonstva, stanica bez povratka. Naj\u010duveniji geograf starog vijeka Strabon tvrdi da je tako utemeljena Pula. Prema toj legendi, Pula je, dakle utemeljena pred oko tri tisu\u0107e godina.<\/p>\n
U stolje\u0107ima carskog razdoblja starog Rima (od I. do III. st.) sagra\u0111eni su i oblikovani u Puli najvredniji spomenici antike u Hrvatskoj. Najvrijedniji je i najpoznatiji spomenik tog vremena Arena. Taj amfiteatar, namijenjen borbi ljudi i \u017eivotinja, izgra\u0111en u doba vladavine cara Vespazijana, u I. st. poslije Krista. Elipti\u010dnog je oblika, veli\u010dine oko 130 x 105 m, visine 32 m, \u0161to ga svrstava na \u0161esto mjesto po veli\u010dini me\u0111u svjetskim amfiteatrima. Arena je svojedobno mogla prihvatiti 23.000 gledatelja, a danas na ljetnim priredbama prima oko 5.000 ljudi.<\/p>\n
Slavoluk Sergijevaca nalazi se na kraju ulice (Via Sergia) kojom se s Foruma kre\u0107e prema istoku. Bio je prislonjen na gradska vrata (Porta Aurea), pa je bogati klesarski ukras dobio samo njegov zapadni, vidljivi dio. Podigla ga je, o svom tro\u0161ku, Salvia Postuma Sergi u po\u010dast trojici svojih ro\u0111aka koji su potkraj I. st. prije Krista obavljali visoke \u010dinovni\u010dke du\u017enosti u Puli. Prema natpisu na slavoluku, sagra\u0111en je izme\u0111u 29. i 27. god. prije Krista. Prema sjeveru nalaze se jo\u0161 dvoja sa\u010duvana anti\u010dka gradska vrata: Herkulova i Dvojna vrata.<\/p>\n
Forum, sredi\u0161nji trg anti\u010dke i srednjevjekovne Pule, neko\u0107 je bio obrubljen arkadama s kipovima i reljefima, a na sjevernoj su strani bili hramovi. Do danas je potpuno sa\u010duvan Augustov hram, sagra\u0111en izme\u0111u 2. god. prije Krista i 14. god. poslije Krista.<\/p>\n
Na isto\u010dnom obronku bre\u017euljka Ka\u0161tela unutar gradskih zidina sa\u010duvani su ostaci temelja scenske zgrade i dijelovi gledali\u0161ta malog rimskog kazali\u0161ta. Blizu kazali\u0161ta nalazi se zgrada Arheolo\u0161kog muzeja Istre, u kojoj se uz spomenike iz prethistorije i ranoga srednjeg vjeka \u010duvaju brojni spomenici antike na\u0111eni na podru\u010dju Pule i Istre.<\/p>\n
Razvojem feudalizma i stvaranjem gradova-dr\u017eava na istarskom se prostoru javlja Venecija. Tako je Pula 1150. g. prisegla na vjernost Veneciji.<\/p>\n
Time se Pula vezala za mleta\u010dke gospodarsko-politi\u010dke ciljeve, \u0161to su je odredili u sljede\u0107ih nekoliko stolje\u0107a. Tijekom XIV, XV i XVI stolje\u0107a Pulu su napadali i osvajali Genove\u017eani, hrvatsko-ugarska vojska, habsbur\u0161ka vojska.<\/p>\n
Nakon revolucionarne 1848.g. austro-ugarsko je carstvo uo\u010dilo va\u017enost puljske luke, te u tom periodu zapo\u010dinje intenzivna izgradnja velike ratne luke i brodogradili\u0161ta. Uporedo s time zapo\u010dinje naseljavanje Pule te se, u roku od oko 50 godina, broj stanovnika sa 1.126 popeo na 40.000 ljudi.<\/p>\n
Pod patronatom Be\u010da slu\u017ebeni je jezik Puljana njema\u010dki, ali talijanski jezik i dalje ostaje svakodnevno uporabni u brojnim slojevima dru\u0161tva, dok se hrvatski jezik vrlo brzo izbacuje iz upotrebe. Takva se situacija zatekla u Puli tijekom II svjetskog rata za vrijeme fa\u0161isti\u010dke vladavine kada je Pula kao antifa\u0161isti\u010dki grad organizirala svoju bitku za budu\u0107nost, te pretrpjela razaranja, ali i represalije nad povjesno pora\u017eenom stranom. Svr\u0161etkom rata i oslobo\u0111enjem od njema\u010dke okupacije, Pula potpada pod angloameri\u010dku upravu. 1947.g.<\/p>\n
Pula se kona\u010dno okre\u0107e prema svom prirodnom zale\u0111u \u2013 Hrvatskoj (u skladu s zaklju\u010dcima iz 1943.g. o pripadnosti Istre Hrvatskoj), a time i Jugoslaviji. Postojanje Pule pod Jugoslavijom donijelo je do jo\u0161 jednog eksodusa nezadovoljnog domicilnog talijanskog stanovni\u0161tva. Time je zapo\u010delo jedno novo razdoblje pulske povijesti koje je trajalo sve do osamostaljenja hrvatske dr\u017eave.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Legenda U legendi o Argonautima opisana je potjera za brodom Argo i zlatnim runom. Podanici …<\/p>\n","protected":false},"featured_media":8789,"parent":0,"menu_order":884,"template":"","where_to_go":[181],"sd_tags":[],"class_list":["post-5263","where","type-where","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","where_to_go-zanimljivosti"],"acf":[],"yoast_head":"\n